Stevan Šarčević's Blog, page 56
August 11, 2015
S ONE STRANE SNA
Ponekad mi dođeš u mislitek tako, nepozvana, stranaKao kroz maglu, nalik priviđenjuslična šapatu elektrona što nas dele.
Kroz kapije sna i kanjone beznađaput je nejasan i mračan.
Preko pustinja silikonskihi poluprovodničkih košmarakao zdrobljeni kristalibol mi ispunjava grudi,i znam da si tamo negde daleko, tamo, s one strane sna.

Published on August 11, 2015 23:17
Mala galerija br.78
Published on August 11, 2015 07:27
August 9, 2015
KOLEVKINE HRONIKE - VANUK
Urlik se razleže kroz dolinu, ovog puta bliže. Pun plavičasti mesec obasjavao je padinu prekrivenu drevnim ruševinama i ako bi neko dugo škiljio u te ruine senke bi oživele i počele bi se kretati prema posmatraču. Karavan, već natovaren sirovim čelikom, bio je smešten u graničnom pojasu mrtvog grada na maloj zaravni posred padine. Ljudi su navukli verižnjače, stavili šlemove i pribili se leđima uz kamen. Bili su sablasno tihi. Čekali su.
Teodor odmahnu glavom, opusti mišiće i ispusti dah koji je nesvesno zadržavao, tiho, da ostali ne čuju. Ne bi valjalo da pomisle da se plaši. Zajedno su u ovome i on neće biti prvi koji će popustiti. Jezivi krik odjeknu, tako blizu da pomisli kako je zver pored njega. Prođoše ga trnci ali ipak ostade miran. Zube je stegao toliko da je mislio kako će popucati. Video je kako se svi trzaju i u rukama drže isukane mačeve, ali niko nije ustao iz svog zaklona. Nije čak ni disao, trudeći se da ga ono što se šunja kroz tamu ne opazi. Ako je to Vanuk, mačevi im neće puno pomoći. Čuo je priče i znao je u šta se upušta kad je pristao da iskopava sirovine za Careve kovačnice. Kako bi drugačije dezerter stekao pravo da bezbedno jaše kolonijom? Samo jedan tovar čelika i biće amnestirani, reče debeljko sa carskim pečatom. Samo jedan tovar i bićemo slobodni, obećavala su kitnjasta slova na pergamentu. Samo jedan tovar i bićemo mrtvi, pomisli Teodor stežući balčak.
Lako je bilo smejati se pričama o čudovištima što se kriju po lagumima mrtvih gradova u zagrejanoj krčmi sa kriglom pred sobom. Sad, osluškujući urlike kroz tamu, samo je još mogao moliti bogove da to nije drevni užas, a znao je da jeste. Svi su znali. Nanjušio ih je još u sumrak i uporno pratio njihov trag. Na toj pustoj zemlji bili su lak plen. Dolazio je po njih.
Pogledao je malo ulevo ispred sebe. Golobradi Ilon je stezao koplje u rukama i gledao u njega. Tako je želeo da stigne u Koloniju, zato se i pridružio četi. Sanjao je o Velikom Carstvu. Možda mu ipak nije bilo suđeno, prolete Teodoru kroz glavu. Pa opet, njemu je bilo svejedno. Konačno će dobiti mir koji je tražio. Nema za čim da žali, sve što je voleo odavno je nestalo. Bilo je nečeg privlačnog u smrti.
Niko nije čuo, ali su postali svesni da je tu. Diže štit do očiju i preko njega pogleda oko sebe. Idućeg trenutka led mu jurnu niz kičmu. Vanuk je bio u sredini logora i kidao je Dugog i Soara! Delovalo je kao san. Sve se odvijalo u sablasnoj tišini. Nisu ni bili svesni kada su poginuli. Teodor bez razmišljanja isuka široki, nazubljeni mač i štitom napred napade. Kada ga ugleda, zver se ogromnim skokom baci prema njemu. U punom trku se sagao, tako da kandže zakačiše po izdignutom štitu i preleteše iznad njega. To je bilo dovoljno da ga obori, ali on se smesta uspravio i okrenuo da utvrdi protivnikovu poziciju. Poletelo je desetak kopalja, ali ih stvor prelete još jednim skokom i pade na najbliže ljude. Bilo je strašno videti kako ih čereči. Neko viknu ,,linija!“ i za trenutak se obrazova zid od kopalja. Vanuk se baci pravo na njega. U štit udari nečija otrgnuta ruka.
Iz zveri je virilo nekoliko slomljenih drški od kopalja, ali to ga nije usporilo. Čovek ispred Teodora pogibe vrišteći i on ugleda tu ljigavu izduženu glavu prepunu dugačkih oštrih zuba. Zavitla postranice prema njoj teški čelični štit, ali se zver sagnu neverovatnom brzinom i štit prelete iznad nje. Idućeg trena čudovište skoči prema njemu, na šta on zavitla mač bacajući se u stranu i grabeći odbačeno koplje. Okrenu se taman na vreme da ga zabije u Vanuka koji je ponovo skakao na njega sa dva čoveka u kandžama. Vrh se zabi odmah ispod vrata. U silini naleta pade ponovo na zemlju, a čudovište se stvori iznad njega. Razjapljene čeljusti krenuše prema licu i već je osetio smrdljivi dah koji nikada neće zaboraviti, kada krajičkom oka vide nešto kako pada zveri na vrat, prolazi kroz njega i pada na njega. Čuo je jezivu riku i po licu osetio nešto vrelo što bi mogla biti krv, a onda mu um prekri mračni veo.

Published on August 09, 2015 21:01
August 7, 2015
Leonard Cohen - Dance me to the end of love
Pleši za mene kao plamteća violinaPleši u panici što sam je pretvorio u sigurnostPodigni me kao maslinovu grančicu i budi moja golubicapleši za mene do kraja ljubavi
O, daj da vidim tvoju lepotu bez svedokadopusti da vidim tvoje pokrete kao u Vavilonupokaži mi nežno gde su granicei pleši za mene do kraja ljubavi
Pleši za svadbu, igraj, igrajpleši nežno i dugooboje smo prošli zanesenostpleši za mene do kraja ljubavi.
Pleši za decu koja se neće roditipleši iza zavese poljubacapodigni šator, mada je nada rastrganapleši za mene do kraja ljubavi
Pleši za mene kao plamteća violinapleši u panici što sam je pretvorio u sigurnostoseti me golom rukom ili me dodirni rukavicompleši za mene do kraja ljubavi.
Published on August 07, 2015 05:58
August 6, 2015
Mala galerija br.77
Published on August 06, 2015 06:52
August 4, 2015
Mala galerija br.76
Published on August 04, 2015 07:06
August 2, 2015
OBALA
Ljubio sam joj ramena, vrat i usne, a ona se istezala poput mačke. Nikad nije mnogo prigovarala. Navikla se odavno na moje odlaske i povratke.- Volela bih da postojimo samo ti i ja. Samo ti i ja na celom svetu. Nema tuge, nema bola, nema borbe.- šaputala je. Pomazio sam je po bedrima i trgla se.- Ostaćeš? - pitala je napola se podižući. Bilo je besmisleno lagati.- Ne znam. Sad sam tu.- odgovorih najnežnije što umem.- Volela bih da jednom odemo tamo. - glas joj je bio prepun žudnje i podigoh pogled na sliku koja je oduvek visila na njenom zidu. Ko zna odakle ju je dovukla. Prizor iz nekih davnih vremena. Pučina, pesak, hridi, nebo isunce. Lepo je delovalo u ovom svetu sumraka.- Ti baš voliš more, zar ne?- upitah dvoumeći se vredi li reći istinu. Nikad se odavde nije pomicala. Svet je za nju bio to par šarenih slika po zidovima. Neke od njih ja sam doneo.- U genima mi je.- reče sanjivo. Zaista je u to verovala. Odlučih da oćutim kako sam nedavno posmatrao more. Lakše je bilo slagati.- Mogao bih tako živeti. Zaista bih mogao.- rekoh umesto toga i to ju je izgleda umirilo.- Srećan si?- upita spustivši se na jastuke. Osmotrih njeno vito telo i baršunastu kožu.- Sad jesam. Umeš da odagnaš tugu.- rekoh istinu. Kad je bila kraj mene značila je mir i spokoj. Nisam rekao da se zlo vraća čim odmaknem pet koraka.- Znaš da ću plakati kad odeš, zar ne?- posmatrala me je kao ranjena srna.- Ne sada.- rekoh i uštinuh je za bradavicu. Otela se i prostrelila me je pogledom.- Surov si.- prosikta. - Vuka si tražila, vuka si dobila.- odgovorih.- Volim vuka.- reče i primače se.- Voli ga. Možda mu je to jedini spas.- odvratih.- Volim ga. Pripitomila sam ga.- njena malena šaka obuhvati moju neukroćenu goropad. Poljubio sam je u koleno i nastavih da ljubim duž unutrašnje strane butine sve više i više, preko mesta gde je najnežnija, pa uz stomak, sve do čvrstih dojki. Kad sam joj poljubio usne već sam bio u njoj.
***
Mrzeo sam rastanke i naučio sam da izlazim tiho. Osvrnuh se još jednom na usnulu ženu.- Volim te dugonoga.- prošaptah, pa zatvorih vrata za sobom, teže no ikada. Udahnuh punim plućima i osmotrih naselje. Previše bučno za moj ukus. Krilca vetrogeneratora su klepetala, ljudi su se dovikivali i žamorili, a zaprege su drndale po kaldrmi. Stavih šešir na glavu, pajoš jednom proverih pištolje i pušku. Naučeni smo da verujemo kako neki u sebi nose zrnce uništenja, a drugi poznaju samo svetlo i dobrotu. Prava je istina da je u nama istovremeno i stvaranje i razaranje.- Pa gde si ti?! Zar ne gledaš na sat?- urliknu Joso sa visoke vozačke platforme. Mašina je već uveliko brektala i tandrkala. Spustih pogled na časovnik. Kažu da je nekad pokazivaosvetlo i mrak, san i buđenje. Sad je tek zgodno sredstvo za usklađivanje akcija.- Imao sam neka posla da završim.- odgovorih. Navikao sam na njega. Jebeni lešinar, baš kao i ja. Nismo stvoreni za ovakva mesta. Previše osmeha, previše pritvornosti, a podzemlje nasje čekalo. Naš svet. Gorivo, municija, sitnice za trgovinu...- Penji se. Vreme je za povratak u tamu.- vučji osmeh razli mu se preko lica. Zauzeh poziciju između reflektora. Još uvek nisu bili uključeni, ali uskoro će nam zatrebati. Tamo gde idemo mi smo jedino svetlo. Udobno sam se smestio među teške gunjeve i spustio pušku nadohvat ruke. Menjač tresnu i Josino čudovište se trže pokrećući se. Sklopih oči razmišljajući. Godine me sustižu. Nisam više hitar kao nekada. Prošli put me jepustinjska aspida gotovo rastrgla. Možda se jednom i zaustavim. Možda baš ovde. Možda i pre no što sam mislio. Trgoh se postavši svestan da sam zaspao. Reflektori su već uveliko blještali razbijajući mrak i prisetih se da smo najverovatnije nadomak mora. Pravog mora, a ne Mileninih maštarija. Namestih infracrveni vizir, pa dohvatih pušku i ubacih metak u cev. Žitelji tame su nas već odavno primetili. Naporedo sa kretanjem vozila povremeno sam primećivao hitre, rumenilom obojene pokrete. Nisam trošio municiju. Nije bilo vredno dogod se kriju iza snežnih nanosa i ledenih blokova. Navukoh gunj i pažljivije osmotrih prostor obasjan reflektorima. Led je pred nama postajao sve prozirniji i ravniji. Ruševine Splita ostale su za nama, a kompleks Lora stade izranjati iz sveobuhvatnog crnila. Još par minuta do Žrnova. - Tu smo.- oglasi se Joso zaustavljajući kamion i dohvatajući let lampu. Led bi posle svakog našeg odlaska nanovo okivao ulaz. - Ajde, ajde, šta si se ukipio. Treba sve ono utovariti pre no što još neko otkrije podzemlje. - doviknu iskačući iz vozila. Za trenutak ga ispustih iz vida dok sam se spuštao na klizavo tlo. Neman se pojavila nenadano. Niotkud. Belo lelujavo obličje s krupnom glavom koja se ritmično klati levo i desno. Udovi joj se pokrenuše kao da pleše i Joso se najednom našao u centru kovitlaca jezivih kandži. Ni zvuka pustio nije. Krv je prsnula po snegu, presamitio se kao na usporenom snimku i najzad pao. Otvorio sam vatru i svaki je metak pogađao, no zver je i dalje hrlila ka meni. Tek je posle šestog pucnja usporila napredovanje. Trgoh pištolj i ispalih još tri metka. Najzad joj glava klonu, pa hropćući pade. Srce mi je tuklo kao ludo. Stajao sam ukopan ne mogavši da razumem kako je neko toliko iskusan kao Joso mogao ovako lako poginuti. Bol me je sustigla tako skamenjenog. Oštra i prodorna. Naglo odskočih okrećući se i u magnovenju ispalih sve preostale metke u belo obličje. Par snežnih nemani! Nikad nisam čuo da love u parovima! Trgoh drugi pištolj i ispraznih ga. To je bilo dovoljno. Spustih pogled. Belina što je oko mene blještala pod udarom reflektora sve se više ispunjavala skerletom. Krv! Moja krv! Slabost je stigla tren potom i zavrte mi se u glavi. Noge me izdadoše i pod obrazom osetih sneg, a pred oči mi se zakovaše nepregledne mase leda što su nekada bile more. Ovo su tvoji snovi, dugonoga. Smrt i mase leda što sunca nisu videle otkad je planeta prestala da se obrće. Sad plači devojčice. Izgleda da nikada nećemo posetiti peščane plaže tvojih snova.

Published on August 02, 2015 23:55
July 30, 2015
Mala galerija br.75
Published on July 30, 2015 20:28
NOVE KNJIGE U "KNJIŽARI S"
Vladimir Zavadovski - ŽENSKI HOROSKOP
Na koliko različitih načina se može manifestovati čuvena ženska tajanstvenost? Prema astrologiji - na dvanaest, po jedan za svaki od dvanaest Zodijačkih znakova. Svakom muškarcu ova knjiga stoga može poslužiti kao toliko neophodan vodič kroz karakter različitih tipova žena, a svakoj ženi dragocenu priliku da možda malo bolje upozna sebe i, što će za nju verovatno biti od podjednake važnosti, da malo pomnije prouči i upozna sopstvenu konkurenciju.
400 dinara
Živojin Inić - KNJIGA O SPARTAKU 1945-1997
Tvrd povez, latinica, bogato ilustrovano, 260 strana.- PROTOKOLARNI DEO - GRAD, JEZERO, KORENI - S. D. SPARTAK - ZLATNO DOBA (1945-1958) - TUMARANJA (1958-1973) - PONORI (1973-1979) - HOMOGENIZACIJA (1979-1990) - SANKCIJE (1990-1997) - STATISTIČKI DEO ( MEĐUNARODNE, PRIJATELJSKE, KUP UTAKMICE ) - PREGNUĆA - NEIMARI (FUDBALSKI VELIKANI I ŠKOLA FUDBALA) - SPARTAK - NOVE GENERACIJE - ABECEDNIK, POGOVOR, SADRŽAJ I IMPRESUM
750 dinara
Marko Peić, Grgo Bačlija - IMENOSLOV BAČKIH BUNJEVACA
Imenoslov bačkih Bunjevaca jedan je od retkih priloga istraživanju srpsko-hrvatskih onomastičkih sistema u kojima se aktuelne prilike razmatraju i u dubljoj istorijskoj perspektivi. Na osnovu starih matičnih knjiga i opsežnih štampanih izvora autori su sabrali bogat spisak prezimena i imena kod bačkih Bunjevaca na prostoru koji je grubo omeđen linijom Sombor-Subotica-Baja. Njihova istraživanja obuhvatila su 76 bunjevačkih naselja u toj zoni i na osnovu njih može se pratiti istorijska sudbina i katoličkog i pravoslavnog življa u dodiru sa mađarskom kulturom i civilizacijom. Pokazuje se, naime, da u mnogima od naznačenih mesta danas nema Bunjevaca, ali su njihova prezimena često sačuvana kao elemenat mađarskog onomastičkog sistema, što znači da su tamo Bunjevci potpuno pomađareni.
Takva su prezimena u ovoj knjizi data u onom obliku u kome su se našla u pisanim izvorima, a današnji njihov lik, s oznakom akcenta, dat je samo za ona mesta u kojima prezime i danas postoji (u rečniku to je označeno polumasnom skraćenicom mesta). Pri tom su u zagradama iza imena mesta naznačene i godine prvog i poslednjeg pomena nestalih prezimena, a za ona koja i danas postoje naznačena je samo godina prvog pomena. Time se, razume se - samo relativno, može pratiti proces nestajanja slovenskog življa u mađarskom okruženju, a daljim istraživanjima slika koja se ovde donosi moći će se upotpunjavati i u mnogim pojedinostima preciznije određivati. Posebno je, pri tom, zanimljivo ukazati na činjenicu da su mnoga današnja bunjevačka prezimena obična na mnogim delovima srpskohrvatskog etnojezičkog prostora, što može svedočiti i o poreklu mnogih bunjevačkih porodica i o mehanizmima uobličavanja bunjevačkog etničkog i govornog kompleksa. Stoga valja očekivati s posebnim interesovanjem rezultate sličnih istraživanja matičnih knjiga i drugih izvora koji se tiču pravoslavnog življa na tim prostorima.
750 dinara
Dragica S. Ivanović - OSNOVI GRAMATIKE SRPSKOG JEZIKA I TEORIJE KNJIŽEVNOSTI
Izdavač: Alba Graeca Book
200 dinara
Boris Zavadovski - ISTORIJA SRBA
ZABOR 2009
Meki povez 176 strana 12cm Mali format
100 Dinara

Na koliko različitih načina se može manifestovati čuvena ženska tajanstvenost? Prema astrologiji - na dvanaest, po jedan za svaki od dvanaest Zodijačkih znakova. Svakom muškarcu ova knjiga stoga može poslužiti kao toliko neophodan vodič kroz karakter različitih tipova žena, a svakoj ženi dragocenu priliku da možda malo bolje upozna sebe i, što će za nju verovatno biti od podjednake važnosti, da malo pomnije prouči i upozna sopstvenu konkurenciju.
400 dinara
Živojin Inić - KNJIGA O SPARTAKU 1945-1997

750 dinara
Marko Peić, Grgo Bačlija - IMENOSLOV BAČKIH BUNJEVACA

Takva su prezimena u ovoj knjizi data u onom obliku u kome su se našla u pisanim izvorima, a današnji njihov lik, s oznakom akcenta, dat je samo za ona mesta u kojima prezime i danas postoji (u rečniku to je označeno polumasnom skraćenicom mesta). Pri tom su u zagradama iza imena mesta naznačene i godine prvog i poslednjeg pomena nestalih prezimena, a za ona koja i danas postoje naznačena je samo godina prvog pomena. Time se, razume se - samo relativno, može pratiti proces nestajanja slovenskog življa u mađarskom okruženju, a daljim istraživanjima slika koja se ovde donosi moći će se upotpunjavati i u mnogim pojedinostima preciznije određivati. Posebno je, pri tom, zanimljivo ukazati na činjenicu da su mnoga današnja bunjevačka prezimena obična na mnogim delovima srpskohrvatskog etnojezičkog prostora, što može svedočiti i o poreklu mnogih bunjevačkih porodica i o mehanizmima uobličavanja bunjevačkog etničkog i govornog kompleksa. Stoga valja očekivati s posebnim interesovanjem rezultate sličnih istraživanja matičnih knjiga i drugih izvora koji se tiču pravoslavnog življa na tim prostorima.
750 dinara
Dragica S. Ivanović - OSNOVI GRAMATIKE SRPSKOG JEZIKA I TEORIJE KNJIŽEVNOSTI

Izdavač: Alba Graeca Book
200 dinara
Boris Zavadovski - ISTORIJA SRBA

ZABOR 2009
Meki povez 176 strana 12cm Mali format
100 Dinara
Published on July 30, 2015 06:33
July 28, 2015
Mala galerija br.74
Published on July 28, 2015 19:48