Istina o sreći Quotes

“U rješavanju problema umnogome ima utjecaja trenutak u kojem se nešto događa, ne samo način na koji se zbiva.”
― Stanka Gjurić, Istina o sreći

“Da su muška djeca rasla među ženama koje se pred njima nisu sramile skidati, što ne bi umanjivalo njihovu spolnu požudi u budućnosti prema njihovim družicama, stvarnim osobama, možda bi slika svijeta danas bila ipak ponešto drukčija.”
― Stanka Gjurić, Istina o sreći

“Koliko god djelovalo nepravedno što ne znamo da smo sretni kada to jesmo, i nismo u stanju uvidjeti iz čega ona doista izvire (barem ne tako dugo dok posve ne nestane), lažna sigurnost koju osjećamo dok smo još zarobljeni tragičnom nesvjesnošću, donekle pomaže našoj sreći, kako bi jednom bio sporiji naš pad.”
― Stanka Gjurić, Istina o sreći

“Uzalud nam savjeti o tome kako svaki trenutak života treba iskoristiti maksimalno, unaprijediti ga kroz svoju svjesnost, međutim to nikada nije tako, ne zato što mi to ne bismo željeli, već zato što nam je tako dano. Naš um mnogo toga osvještava na posve drukčiji način nego u momentu događanja, dakle tek s vremenskim odmakom, vjernije i temeljitije.”
― Stanka Gjurić, Istina o sreći

“Čovjek sve što čini, čak i kada to radi za dobrobit društva, i iz iskrenog zanimanja, čini samo zbog sebe i svog zadovoljstva. No, Bog je svoju vagu namjestio iznad njega, učinivši da ipak sve što radi za sebe, u konačnici bude doprinos za cjelinu. Svako naše malo zadovoljstvo i muka, tek u zbroju s drugim užicima i nevoljama, može izazvati promjenu; samo za sebe ima značaj tek za svakog od nas ponaosob.”
― Stanka Gjurić, Istina o sreći

“Naš nam um ne dozvoljava tu ekskluzivnu mogućnost da se zavaravamo na vlastitu dobrobit, već naprotiv, za nas zadržava ona najistaknutija mjesta na kojima nismo učinili ono što mislimo da smo trebali.”
― Stanka Gjurić, Istina o sreći

“Što više starimo, sjećanja na neka davna događanja, s vremenom poprimaju bitno drukčije značenje. No kao da nas ipak naše sjećanje zavarava taman toliko da nas (u pojedinim elementima brišući sama sebe, ili se ispravljajući na pogrešnim mjestima, na način da postaje bolje ili lošije) zakida za dimenziju iskustva koje tako ne možemo uspješno prenijeti u svoju sadašnjost, kroz naše današnje postupke.”
― Stanka Gjurić, Istina o sreći

“U svojoj stvarnosti, mi nosimo vlastitu vjernost stanovitog doživljaja kakvu nitko nikada neće vidjeti našim očima. U skladu s time, nije pogrešno reći kako je zapravo svijet rođen onoga časa kada smo mi nastali, kao što će i umrijeti onog trenutka kada nas više neće biti.”
― Stanka Gjurić, Istina o sreći

“Nitko vam to neće reći, no ako imate ikakav problem, nemojte otići k onima koji kažu da imaju odgovor, već se približite onima za koje znate da nisu u mogućnosti riješiti vlastite teškoće.”
― Stanka Gjurić, Istina o sreći

“Mnogi od nas to, moguće, ne znaju, no uvijek su slabi ti koji nam pomažu, oni slabiji od nas. Samo je potrebno moći prepoznati tu nejakost u drugome. U blizini onih kojima je, dakle, teže nego nama, koji su manje čvrsti, najlakše ćemo se pronaći.”
― Stanka Gjurić, Istina o sreći

“Svaki svoj neuspjeh nagradite novom upornošću. Nikada ne odustajte od sebe i posla koji volite. I kada vam kažu da to ništa ne valja, vi se i dalje držite svog 'plana', sve dok u to vjerujete, i uživate u tome.”
― Stanka Gjurić, Istina o sreći

“Čovjek je, dakle, životinja koju se ne da dresirati na način da uči iz prošlih gubitaka, što na neki način govori o njemu kao nekome tko donekle bezrezervno, i slijepo vjeruje u vječno, bez obzira što je do tada nebrojeno puta bio razuvjeravan. Na stanovitoj razini zarobljenik je vlastite iluzije proistekle iz dotjerane stvarnosti, koju kroz svoje zamišljanje pretvara u svojevrsnu oazu neuništivosti.”
― Stanka Gjurić, Istina o sreći

“Mi možemo zamisliti smrt, situaciju u kojoj ostajemo bez voljene osobe ili kućnog ljubimca, međutim, unatoč ranije doživljenom, kroz svoju je misao nismo u stanju 'proživjeti' u sadašnjosti koja je na taj način: svojevrsnim koncipiranjem gubitka onog tko je još uvijek s nama, nepojmljiva. Svjesni smo toga da možemo ostati bez najbližih, a bez ponekog od njih, kad-tad, na žalost hoćemo, no ipak kao da u to ne vjerujemo. Štiti li nas naš um od mogućnosti te vrste percepcije kojom bismo možda umanjili vlastiti osjećaj sreće, pa je zbog toga tome tako?”
― Stanka Gjurić, Istina o sreći

“Za istinu nerijetko kažu kako zvuči lažno, zbog surove iskrenosti kakvu u sebi nosi, no to je, držim, stoga što su ljudi navikli izgovarati neistinu, te time i naš sluh prilagodili mjeri njezine zvučnosti .”
― Stanka Gjurić, Istina o sreći

“Mir koji donosi pomirenje s onim što je čovjeka zadesilo, a u kojem uspijeva shvatiti da odjednom ništa više nije važno kao spokoj, jer sve što je imalo smisla ranije, u nečemu i nekome drugom, najednom je transformirano u utočište koje smo samima sebi, ako smo do sebe uspjeli doprijeti.”
― Stanka Gjurić, Istina o sreći

“Zaljubljeni ljudi isijavaju neobjašnjivom ljepotom. Jesmo li sebe ikada mogli voljeti više nego u periodu kada smo voljeli nekoga drugog?”
― Stanka Gjurić, Istina o sreći

“Možda baš u trenutku kada još uvijek nemamo željeno, i s time smo pomireni, naša je čežnja zaokruženi čin. S dosegnutim završava jedno čovjekovo nadanje, i on se već okreće nečemu drugom.”
― Stanka Gjurić, Istina o sreći

“Kako u svoju odraslost nosimo premalo od onog što je u nama najbolje! Naša sadašnja ostvarivost probijanja određenih granica, kako na fizičkom, tako i na osjećajnom planu ni po čem se ne može mjeriti s vrijednošću načina na koji smo to činili i postizali kad smo bili djeca.”
― Stanka Gjurić, Istina o sreći

“Žena koja nanosi maskaru, i pored nje muškarac koji se brije, na odvojenim su stranama međusobno prožimajućih potreba. S jedne se strane nalazi ono što činimo radi uljepšavanja, a s druge ono što proizlazi ponajprije iz potrebe za ugodom, no i jedno i drugo, čovjeku, u konačnici priskrbljuje osjećaj zadovoljstva samim sobom.”
― Stanka Gjurić, Istina o sreći

“Kada vas kažnjava roditelj, vi se ne možete obraniti, niti to kao dijete nastojite, no batine ili kazna koje stižu od sestre ili brata, imaju svoj odgovor u uzvraćenosti, sili kao povratnom djelovanju kojim se dijete oslobađa mogućih trauma nastalih potiskivanjem srdžbe.”
― Stanka Gjurić, Istina o sreći