What do you think?
Rate this book
Bernhard #1
Nije vreme za heroje
Sam Jerrie Lundwall (1941.) uživa ugled najpriznatijeg skandinavskog majstora znanstvene fantastike. On je teoretičar SF-a, povjesničar, urednik, izdavač, (pjevač?), i prije svega pisac znanstveno fantastične literature. Ovaj Šveđanin ima za sobom impozantan SF opus, u okviru kojeg posebno mjesto zauzima upravo ovaj roman. Njegov prvijenac osvanuo je 1950. za vrijeme pisanja za magazin Häpna!, a spisateljski aktivan ostaje do kraja devedesetih. 1969. objavljuje svoj prvi znanstveni uradak na temu SF-a “Science fiction – från begynnelsen till våra dagar”, a nakon toga i niz drugih teoretskih djela. Bio je također urednik švedskog SF magazina Jules Verne-Magasinet od 1971. do 2009. godine.
Centralna priča Heroja je sljedeća – flota Zemljana nekog militarističkog društva pod vodstvom generala Supersokola (Superhawk) pokušava izvršiti invaziju na napušteni planet davne izumrle i tehnološki izuzetno napredne civilizacije Renonskog carstva. Nakon kratkog susreta Zemljana i obrambenog planetarnog sustava, na planeti se budi Centralni mozak, umjetna inteligencija koja sebe voli nazivati, u najmanju ruku – božanstvom. I tako se na zadatak na planetu “dobrovoljno prijavljuje” jedan od ne baš inteligentnih poslanika – Bernhard Rordin – koji će se morati suočiti s vrlo načitanom i manijakalnom UI s kompleksom Boga i ništa manjim moćima od Spomenutog. Kao i ostalim čudesima koje planet skriva, od neizmjerno zaljubljenih bolničarki, kauboja, robota, kurvi, rase razularenih Bogova, raznih književnih likova pa do doktora Immanuela Amisova (vođa robotske lige “Smrt čovjeku!”), ludog predstavnika stranke za uništenje sveg živog! Planet je preplavljen protoplazmičkim kreacijama koje je Centralni mozak preuzeo iz starih knjiga, a društvo koje je prebivalo na ovom planetu te kreacije je uglavnom koristilo za seksualne užitke. Mogao bih reći vrlo točno predviđanje, siguran sam da će to biti prva primjena protoplazmičkih kreacija i u stvarnom životu ukoliko se one obistine – seks se uvijek dobro prodaje.
Bernharda konstantno maltretira njegov Roboprijatelj nudeći mu reklamnu propagandu, što je vrlo dobra satira na račun potrošačkog društva i konzumerizma – nećemo se dakle toga riješiti niti u dalekoj budućnosti. Bez obzira što se radnja dešava na zabačenom, ali tehnološki nekad naprednom planetu u dubokom svemiru, ovaj futuristički pristup konstantno se izmjenjuje s povijesnim i književnim miljeom. Tako da osim što se nalazimo usred nadmetanja vojnika galaktičkog carstva i Umjetne inteligencije, uz pomoć njegovih protoplazmičkih kreacija bivamo bačeni i u gladijatorske arene ali i u dvorac grofa Drakule! Centralna inteligencija smatra sebe božanstvom, no praktički je ili luda ili jednostavno odražava mentalitet nekadašnje renonske civilizacije. Čak se i odaziva na samu poštapalicu zazivanja Boga ili božanstva, što postaje dežurna pošalica u svakome zgodnom i nezgodnom trenutku. Da imam bezgranično mnogo vremena išao bih točno izbrojati koliko puta je autor upotrijebio sljedeću varijaciju dijaloga…
“Blagi Bože!”
“Da, ovdje sam, što želiš?”
“Nisam se tebi obratio.”
“Izvini. Učinilo mi se da jesi.”
Roman datira iz 1971., i baš se osjećaju libertinski nazori šezdesetih (mada je odnos prema ženama prilično monokroman), koje bih pripisao tom vremenu buđenja seksualne revolucije. To je također vrijeme Vijetnamskog rata, Hladni rat je u tijeku, Intel izdaje svoj prvi mikroprocesor, nedavno smo sletjeli na Mjesec – burno vrijeme koji donosi niz radikalnih promjena. Niz ondašnjih, ali i danas prisutnih tema inkorporirano je u sam roman na vrlo spontani i suptilni način. Moglo bi se sada analizirati niz tema i motiva kojima se autor bavi, no nije ni vrijeme ni mjesto! Uglavnom zabavan humor, no ponekad se to otegne u farsu gdje je previše ipak previše. Ipak, za 110 stranica teksta ne možemo se previše buniti budući da je roman relativno kratak i brzo se čita. I opet, gdje na jednom mjestu možemo naći kao aktere priče niz heterogenih književnih junaka poput grofa Monte Christa, Conana ili lude verzije Isaaca Asimova i njegovih robota…
Centralna priča Heroja je sljedeća – flota Zemljana nekog militarističkog društva pod vodstvom generala Supersokola (Superhawk) pokušava izvršiti invaziju na napušteni planet davne izumrle i tehnološki izuzetno napredne civilizacije Renonskog carstva. Nakon kratkog susreta Zemljana i obrambenog planetarnog sustava, na planeti se budi Centralni mozak, umjetna inteligencija koja sebe voli nazivati, u najmanju ruku – božanstvom. I tako se na zadatak na planetu “dobrovoljno prijavljuje” jedan od ne baš inteligentnih poslanika – Bernhard Rordin – koji će se morati suočiti s vrlo načitanom i manijakalnom UI s kompleksom Boga i ništa manjim moćima od Spomenutog. Kao i ostalim čudesima koje planet skriva, od neizmjerno zaljubljenih bolničarki, kauboja, robota, kurvi, rase razularenih Bogova, raznih književnih likova pa do doktora Immanuela Amisova (vođa robotske lige “Smrt čovjeku!”), ludog predstavnika stranke za uništenje sveg živog! Planet je preplavljen protoplazmičkim kreacijama koje je Centralni mozak preuzeo iz starih knjiga, a društvo koje je prebivalo na ovom planetu te kreacije je uglavnom koristilo za seksualne užitke. Mogao bih reći vrlo točno predviđanje, siguran sam da će to biti prva primjena protoplazmičkih kreacija i u stvarnom životu ukoliko se one obistine – seks se uvijek dobro prodaje.
Bernharda konstantno maltretira njegov Roboprijatelj nudeći mu reklamnu propagandu, što je vrlo dobra satira na račun potrošačkog društva i konzumerizma – nećemo se dakle toga riješiti niti u dalekoj budućnosti. Bez obzira što se radnja dešava na zabačenom, ali tehnološki nekad naprednom planetu u dubokom svemiru, ovaj futuristički pristup konstantno se izmjenjuje s povijesnim i književnim miljeom. Tako da osim što se nalazimo usred nadmetanja vojnika galaktičkog carstva i Umjetne inteligencije, uz pomoć njegovih protoplazmičkih kreacija bivamo bačeni i u gladijatorske arene ali i u dvorac grofa Drakule! Centralna inteligencija smatra sebe božanstvom, no praktički je ili luda ili jednostavno odražava mentalitet nekadašnje renonske civilizacije. Čak se i odaziva na samu poštapalicu zazivanja Boga ili božanstva, što postaje dežurna pošalica u svakome zgodnom i nezgodnom trenutku. Da imam bezgranično mnogo vremena išao bih točno izbrojati koliko puta je autor upotrijebio sljedeću varijaciju dijaloga…
“Blagi Bože!”
“Da, ovdje sam, što želiš?”
“Nisam se tebi obratio.”
“Izvini. Učinilo mi se da jesi.”
Roman datira iz 1971., i baš se osjećaju libertinski nazori šezdesetih (mada je odnos prema ženama prilično monokroman), koje bih pripisao tom vremenu buđenja seksualne revolucije. To je također vrijeme Vijetnamskog rata, Hladni rat je u tijeku, Intel izdaje svoj prvi mikroprocesor, nedavno smo sletjeli na Mjesec – burno vrijeme koji donosi niz radikalnih promjena. Niz ondašnjih, ali i danas prisutnih tema inkorporirano je u sam roman na vrlo spontani i suptilni način. Moglo bi se sada analizirati niz tema i motiva kojima se autor bavi, no nije ni vrijeme ni mjesto! Uglavnom zabavan humor, no ponekad se to otegne u farsu gdje je previše ipak previše. Ipak, za 110 stranica teksta ne možemo se previše buniti budući da je roman relativno kratak i brzo se čita. I opet, gdje na jednom mjestu možemo naći kao aktere priče niz heterogenih književnih junaka poput grofa Monte Christa, Conana ili lude verzije Isaaca Asimova i njegovih robota…
111 pages, Paperback
First published January 1, 1971
2 people are currently reading
19 people want to read
About the author
Sam J. Lundwall
256 books15 followersSam Thore Jerrie Lundwall (born 24 February 1941), published as Sam J. Lundwall, is a Swedish science fiction writer, translator, publisher and singer. He translated a number of science-fiction-related articles and works from Swedish into English.
Ratings & Reviews
Friends & Following
Create a free account to discover what your friends think of this book!
Community Reviews
Displaying 1 - 10 of 10 reviews
December 2, 2015
Zabavno, al' nije do kraja kliknula za mene.
September 30, 2015
Humor. Satira. Kauboj. SF. Kome više treba?
June 12, 2022
While I was reading this book, I kept on thinking that it could have been easily written by Lewis Carroll. It was so surreal, crazy, unexpected... An outer space Wonderland, filled with anything that you can imagine, where the most bizarre encounters are just around the corner.
January 29, 2022
En skruvad rymdkomedi från långt in i framtiden som ofta parodierar samtida personer och företeelser men som kan avnjutas även utan denna kunskap. Den får inte minst en fyra av nostalgiska skäl men jag tror att den även blev nominerad till en Hugo eller nått sånt. Den fick en uppföljare och ibland så räknas även ”Alice, Alice” som en föregångare vilket den väl inte var, egentligen, även om några idéer återkommer i bägge böckerna.
August 25, 2021
Denna bok saknar mycket, bland annat modernt berättande, gestaltning, genusmedvetenhet, trovärdig dialog och korrekturläsning. Man kunde tro att den översatts från engelska med Google translate, om det inte vore för att den kom ut 1971. Samtidigt är den så skruvad att man som läsare har överseende med alla tillkortakommanden och bara vill se vad som kommer härnäst.
August 14, 2017
Ei nyt oikein hauskuus välittynyt vaikka kovasti yritettiinkin.
January 18, 2018
En parodi på amerikansk SF; mycket underhållande om man känner till vad som parodieras.
April 4, 2023
Not my kind of SF. I don't like satire and comedy in SF books. But, story is interesting and smartly written so it was not so big waste of time.
December 25, 2020
OCENA: ★★★ 3/5
* Storyline ★★★★ 3/5
* World setting ★★★ 3/5
* Writing style ★★★ 3/5
* Characters ★★★★★ 5/5
Humoristički SF roman koji na komičan način obrađuje par aktuelnih tema koje su prisutne i danas (vosjka i besmislenost rata, kapitalizam i reklame itd). Najjači su likovi iz popularne kulture koje je pisac odlično obradio.
* Storyline ★★★★ 3/5
* World setting ★★★ 3/5
* Writing style ★★★ 3/5
* Characters ★★★★★ 5/5
Humoristički SF roman koji na komičan način obrađuje par aktuelnih tema koje su prisutne i danas (vosjka i besmislenost rata, kapitalizam i reklame itd). Najjači su likovi iz popularne kulture koje je pisac odlično obradio.
April 4, 2020
Kreisikomedia, joka ei ollut makuuni.
Displaying 1 - 10 of 10 reviews