U deset priča Tamare Đenadić nema mačke, ali ima interesantnih likova i situacija. Psihološka drama, satira, distopija, fantastika, horor – to su neke od žanrovskih osobenosti ove zbirke.
Neke priče će vas nasmejati, a neke začuditi ili zaprepastiti neočekivanim obrtima. Recimo, mene je najviše nasmejala priča ,,Savršeno ispeglana košulja“. Tu se radi o čoveku pod imenom M., koji strogo pazi na red i čistoću. On živi za svaku sredu kada mu dolazi čistačica i ljuti se kada vidi makar mrvicu neurednog. Komedija nastaje kada se u njegovom ormanu otvori portal za paralelni svet. Ovaj junak ne samo što nije oduševljen ili uplašen kada vidi čoveka iz drugog sveta već se nervira zato što taj stranac prlja njegov tepih. Kako vreme prolazi, nastaje sve veći haos u stanu M.-a. Možete samo da zamislite kako se on osećao.
Đenadićeva neretko kritikuje birokratski sistem. Birokratija je takva da u njoj ima puno rupa i nedoslednosti, da čovek zavisi od tuđih pravila i lako može da postane žrtva. Tu definitivno postoji uticaj klasika kao što su Kafkin ,,Proces“ i Kamijev ,,Stranac“. Recimo, u spomenutoj priči zaboravili su da upozore M.-a da će predstavnici drugog sveta banuti u njegov stan. Takođe niko ga nije ni pitao za dozvolu, već je tako odlučeno sa vrha. Njegovo je da trpi i da se pomiri sa okolnostima. Šta je bilo na kraju, saznajte u priči.
Kritikuju se korporativni sistem i njegov uticaj na čoveka. Recimo, u priči ,,Jedan superheroj viška“ superheroji su na birou jer nema posla za njih. Vreme je da svoje kostime zamene otmenim odelom, jer drugačije ne mogu da opstanu. Radeći u firmi imaju novca, ali ne i vremena za druženje na čistom vazduhu i hobije. To ostavlja posledice na njihovo mentalno zdravlje. U priči ,,Neželjena dejstva običnog antidepresiva“ junakinja nije svesna koliko je guši monotoni život i posao u firmi. Uporno odlazi kod lekara, ali se ne bavi svojom dušom. Privatan život joj je grozan kao i poslovni. Ubrzo saznaje da će asteroid udariti našu planetu i da apokalipsa preti čovečanstvu. Da li će ona uspeti da osmisli svoj život u roku od četrnaest dana?
Posebno mi se dopala priča ,,Sporni član ugovora“. Odlična distopijska satira o čovekovoj težnji da bude srećan i prihvaćen u društvu, ali po cenu autentičnosti. S druge strane se ukazuje na odsustvo kritičkog mišljenja kod ljudi jer olako prihvataju društvene trendove. Tu se govori o korporaciji koja trguje ljudskim osobinama. Junaci dobijaju priliku da preko noći promene svoj identitet. Međutim, da bi promenili sebe treba da se odreknu nekih svojih osobina. Koje osobine se traže u društvu, a koje odbacuju? Junaci se odriču duhovnih kvaliteta kao što su empatija i inteligencija da bi imali one spoljašnje kao što su lepota, privlačnost, šarmantnost itd. Jedna junakinja neće biti zadovoljna. Kada bude zatražila povraćaj, saznaće strašnu istinu o toj korporaciji.
Izdvajam još jednu priču - ,,Kako sam na kraju završio kao pisac“. U ovoj distopijskoj satiri društvo je podeljeno na građane, pratioce i nadzirače. Čovek može da napreduje samo ako je poslušan. On se zapravo guši pod teretom pravila i čezne za slobodom. Glavni junak nalazi mir i zadovoljstvo u pisanju priča. To postaje sumnjivo ljudima sa vrha, pa su ga stavili pod kontrolu nadzirača. Da li će ovaj junak uspeti da odoli pritisku i sačuva svoj hobi? Nadređeni vide opasnost u njegovoj kreativnosti. Preostaje mu da se izbori za trenutke mira i slobode, za ono jedino što daje smisao njegovom životu.
Ostavljam da se sami upoznate sa ostalim pričama. U jednoj ima motiva uklete kuće, u drugoj stari kofer krije svoju tajnu itd. Naslov zbirke je veoma intrigantan. Mislim da se ovde radi o ravnodušnosti sveta prema čoveku, kao i ravnodušnosti čoveka prema svojoj poziciji u njemu. U svetu u kojem ima apsurdnih pravila, mi sami treba da osmislimo naš život. Taj svet postoji nezavisno od nas, što surovo zvuči. Često se kao i ovi junaci gušimo pod pritiskom obaveza, birokratskih pravila i društvenih očekivanja, pa nemamo slobodnog vremena za sebe. Odbijanje da nešto promeni i ravnodušnost odvode čoveka u poroke, depresiju ili čak smrt.