Cilj ove izložbe Arheološkoga Muzeja u Zagrebu, koji u svojim zbirkama čuva mnoštvo povijesnih zapisa od starog do srednjeg vijeka, jest povezati razvoj ljudske svijesti kroz spektar razvoja umijeća pisanja na raznim stranama svijeta, te tehnike i metode pisanja. Ona je kratak pogled na nepreglednu tematiku starih pisama i onih koja su još uvijek u uporabi, od egipatskih hijeroglifa, klinastih pisama do pisama Bliskog i Dalekoga istoka i onih čije značenje nismo uspjeli odgonetnuti, pa sve do suvremenog doba i strojnog pisanja. Svako od njih ima svoju priču o nastanku, svoje metode pisanja i svoju estetiku. I svako od njih svjedoči o iznimnim ljudima koji su svoje znanje, ideje, maštu, stihove i povijesna svjedočanstva prenosili drugima, katkad prostorno i vremenski vrlo udaljenim čitateljima. Znamo da današnje poruke s naših uređaja putuju u sekundama internetom u udaljene zakutke planeta Zemlje, no prisjetimo se i onih ljudi koji nam svoje riječi šalju iz faraonskog Egipta, stare Grčke ili drevne Kine i Indije i koje razumijevamo zahvaljujući još uvijek najmoćnijem aparatu kojim ljudi raspolažu – ljudskome umu.