Na rubu Zapada : tri stoljeća srednjovjekovne Bosne

by Mladen Ančić

Na rubu Zapada: tri stoljeća srednjovjekovne Bosne, knjiga rasprava Mladena Ančića nastajala je tijekom posljednjih petnaestak godina, u vrlo različitim prigodama i s vrlo različitim povodima. Ove su rasprave, ističe autor, “čvrsto povezane na način koji je svojedobno opisao Umberto Eco, ustvrdivši kako pišući cijeli život zapravo tražimo tek jednu jedinu riječ. U ovom slučaju ta jedna riječ trebala bi opisati povijest zemlje u kojoj je nastala i tijekom srednjeg vijeka se razvila politička tvorba koju danas nazivamo “srednjovjekovna Bosna”, “Bosanski Banat” ili “Bosansko Kraljevstvo”. Tu, na samome rubu europskoga Zapada, gdje je taj društveni prostor završavao a još nije počinjao drugi društveni prostor, onaj srednjovjekovnoga europskoga Istoka, “Bizantske zajednice naroda”, razvila se i nekoliko stoljeća živjela neobična i već za svoje doba egzotična politička zajednica. U posljednjih petnaestak godina pokušavao sam razabrati kako je tekao razvoj te zajednice, pod kakvim utjecajima je ostvarivan i kakve je rezultate dao. Pri tom sam nerijetko pokušavao razbiti historiografske mitove o srednjovjekovnoj Bosni, nastale u prvome redu iz političkih pobuda modernih povjesničara, koje je zapravo mnogo više zanimala politička sadašnjost i budućnost te zemlje no njezina srednjovjekovna povijest.
Stoga čitatelja koji će ustrajati na ideji da ipak pročita stranice koje slijede ne trebaju iznenaditi opširniji osvrti na pojedina historiografska djela s oštrom kritičkom žaokom. Dakako, onom čitatelju koji nađe strpljenja doći do kraja knjige ostaje prosuditi koliko su moji argumenti u pobijanju stavova koje smatram ekstrapolacijom modernih političkih programa uvjerljivi. Isto vrijedi i za uvjerljivost argumenata na kojima se temelje moji zaključci glede nekih važnih pi-tanja. No, bez obzira na uvjerljivost, odnosno neuvjerljivost tih argumenata i zaključaka, bio bih vrlo zadovoljan ako bi se kao konačni rezultat svega što sam govorio i pisao o srednjovjekovnoj Bosni počelo govoriti i pisati na način drukčiji od onoga koji je prevladavao dosad. Riječ je, naime, o tomu da bi konačno tu srednjovjekovnu Bosnu trebalo prestati promatrati kao zasebni i samodostatni mikrokozmos, koji nije imao nikakvih veza i dodira s ostatkom srednjovjekovnog svijeta.
Mnogo štošta od onog što se u Bosni događalo od 13. do 15. stoljeća moguće je razumjeti tek iz konteksta europskog srednjovjekovlja, i to, vrlo precizno, onog zapadnog. Koliko uvjerljivo sam tu osnovnu misao uspio dokazati dakako ne mogu sam prosuditi, no ako ona posluži kao poticaj i polazna točka za druga i drukčija razglabanja moj će temeljni zadatak biti uspješno obavljen’.

300 pages, Paperback

First published January 1, 2001

About the author

Rođen 3. srpnja 1955. u Sarajevu (BiH), gdje je završio osnovno školovanje i Klasičnu gimnaziju (1973.). Na Filozofskom fakultetu u Sarajevu diplomirao 1980. na studijskoj grupi Povijest. Od 1981. pohađao postdiplomski studij Srednjovjekovne povijesti na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Beogradu, gdje je stekao titulu Magistra povijesnih znanosti 3. srpnja 1985. Od 1. siječnja 1987. radi na Institutu za istoriju u Sarajevu kao znanstveni asistent, a od 5. svibnja 1993. radi na Zavodu za povijesne znanosti HAZU u Zadru. Doktorsku tezu pod naslovom "Ugarsko-hrvatsko kraljevstvo i Bosna u doba anžuvinske vlasti (1300-1387)" uspješno brani u svibnju 1996. na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, čime je stekao naslov Doktora humanističkih znanosti. Biran 1998. u znanstveno zvanje Znanstvenog suradnika pri Zavodu za povijesne znanosti HAZU u Zadru, a 2003. izabran u zvanje Višeg znanstvenog suradnika. Od školske 1997/1998. godine predaje predmete "Povijest Hrvatske 7.-12. stoljeća" i "Povijest hrvatske 12.-16. stoljeća" na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu, gdje je održao i nastupno predavanje 2001. godine te 2004. izabran u naslovno zvanje Izvanrednoga profesora. Od 1. lipnja 2008. radi na Sveučilištu u Zadru u zvanju izvanrednoga profesora,a 2010. izabran je u redovitog profesora. Sudjelovao na brojnim međunarodnim konferencijama i znanstvenim skupovima u Hrvatskoj, Italiji, Mađarskoj, Bosni i Hercegovini i Jugoslaviji. Dobitnik «Strossmayerove nagrade» za 2001. godinu.