Two Thousand Years of Writing in Croatia

by Radoslav Katičić

As an interpretation of carefully selected documents of cultural and literary development in Croatia - today the second biggest Socialist Federal Republic of Yugoslavia - this book has come to carry an exhibition in itself. The masterpieces of the written word in Croatia presented here may stand as guidelines for the understanding of a complex historical development. For anybody who attempts to reconstruct the cultural life of this country, this will be a most reliable reference book. The documents interpreted cover rather more than two thousand years - from texts carved in stone by the first Greek colonists on the coast (in the 4th and 3rd centuries B.C.) to the contemporary publications of the Yugoslav Lexicographic Institute

180 pages, Hardcover

Published January 1, 1987

About the author

Radoslav Katičić (Zagreb, 3. srpnja 1930.), hrvatski jezikoslovac i povjesničar.

Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirao klasičnu filologiju gdje je doktorirao disertacijom Pitanje jedinstva indoeuropske glagolske fleksije. Prvi su mu radovi iz grčke filologije. Od 1958. na Katedri za indoeuropsku poredbenu gramatiku. Utemeljitelj je studija opće lingvistike i indologije na Filozofskome fakultetu u Zagrebu. Od 1977. do umirovljenja profesor je slavenske filologije na Sveučilištu u Beču. Član HAZU, Austrijske akademije znanosti, ANUBiH, Norveške akademije i Academiae Europae. Katičićevi radovi se mogu, ugrubo, podijeliti na četiri područja:

-djela iz opće lingvistike, u kojima je razvijao razne suvremene jezikoslovne pristupe poput strukturalne lingvistike i transformacijske gramatike
-književnojezične studije iz područja europskih i neeuropskih književnosti (starogrčke, bizantske, indijske), te arealne lingvistike izumrlih jezika (balkanski jezici)
-jezičnopovijesne radove u kojima je istraživao kontinuitet hrvatske pismenosti i jezičnoga izraza, od početaka na latinskom i crkvenoslavenskom ("Uz početke hrvatskih početaka"), preko djela renesansnih i baroknih pisaca kao što su Marin Držić ili Bartol Kašić, sve do modernoga standardnoga jezika ("Sintaksa hrvatskoga književnoga jezika", 1986)
-velika sintetska djela u kojima obrađuje civilizacijski kontinuitet hrvatske uljudbe (Litterarium studia, Na kroatističkim raskrižjima).

Radoslav Katičić pripada trolistu (uz Dalibora Brozovića i Stjepana Babića) hrvatskih jezikoslovaca koji je, pod utjecajem suvremenih lingvističkih spoznaja, "srušio" sliku o povijesnim mijenama hrvatskoga jezika koju su gradili tzv. hrvatski vukovci (Tomislav Maretić, Milan Rešetar) i ocrtao novi jezičnopovijesni zemljovid, te konačno i formalnolingvistički kodificirao hrvatski standardni jezik apsorbiravši cjelokupnu hrvatsku književnu i pismenu baštinu koju je unitaristička struja među jezikoslovcima zabacivala- od Marina Držića do Miroslava Krleže.

Na području slavistike je najrenomiraniji hrvatski stručnjak u međunarodnim razmjerima. Svojim velikim znanstvenim opusom i radom je pridonio i pridonosi ugledu hrvatske znanosti u Austriji, Europi i svijetu. Na taj način je promicao hrvatsku kulturu, hrvatsku književnost i komparativnu kroatistiku. Osim toga, posebnu je pozornost posvetio radu s gradišćanskim Hrvatima. Pridonio je tome da su se Hrvati iz Gradišća upoznali sa širim protežnostima svojega kulturnog identiteta i da svoje hrvatstvo doživljavaju u sklopu cjelokupnoga hrvatstva. Pri radu s njima se Katičić dosta usredotočio na jezik Hrvata iz Gradišća i na sve i dvojbe oko njega. Sve je to sročio i prikazao govornicima njemačkog jezika u krugovima međunarodne slavistike. Za sav taj rad je dobio INA-inu nagradu 1998. godine.

Bio je predsjednik Vijeća za normu hrvatskoga standardnog jezika.