Delo neophodno za bolje razumevanje prilika u Srbiji s početka XX veka.
To vreme, tako nemirno i uzburkano, može se razumeti, ali tek posle vrlo pažljive studije događaja u njemu odigranih, takve koja uspeva da razgoliti svu onu unutrašnju neistinu i sve prividne uzroke njihove, otkrivajući genezu celoga pitanja, svih docnijih pitanja sa pravim uzrokom svega što je sledovalo...
* Pretres ovih značajnih pitanja trebalo je već davno da otpočne i pravo je čudo zaista što već danas nismo preplavljeni knjigama posle kojih bi svi oni događaji bili mnogo boljom i jasnijom svetlošću obasjani.
Intrigantna istoriografska knjiga Dragiše Vasića Devetsto treća prikazuje jedan od najvećih potresa u srpskoj istoriji. Iako je od tada prošlo više od 120 godina, Majski prevrat je događaj koji je ostavio ogroman trag u nacionalnoj istoriji. Danas se mnogo toga zna, ali je neprocenjiva vrednost podataka i ličnih utisaka o tom 29. maju, o kralju Aleksandru, kraljici Dragi, Apisu, zaverenicima koje Vasić kao savremenik, darovit pisac, hroničar, poznavalac međunarodnih odnosa i unutrašnjih prilika iznosi. Svojim istančanim osećajem za detalj istakao je brojne činjenice koje su drugima promakle i opisao uzroke i povode svrgavanja dinastije Obrenovića.
„Dragiša Vasić nam pitko, s velikim književnim talentom kao savremenik i svedok, pripoveda o prelomnom događaju kojim je Srbija napravila raskid sa državom lične vlasti. Način na koji su oficiri ovaj prevrat izveli užasnuo je i srpsko građanstvo i strane dvorove.“ – Nebojša Jovanović
Dragiša Vasić (1885–1945) je bio srpski advokat, pisac, akademik i političar. Rođen je Gornjem Milanovcu ali se kasnije preselio u Beograd, gde je studirao književnost i prava. Tragično je izgubio život početkom 1945. u logoru Stara Gradiška. Učestvovao je u balkanskim ratovima i u oba svetska rata. U međuratnom periodu bio je pripadnik Republikanske stranke i potpredsednik Srpskog kulturnog kluba. Zastupao je komuniste na procesima i učestvovao u radu levo orijentisanih časopisa. Početkom II svetskog rata pristupio je četničkom pokretu. Kao pisac ostavio je značajan trag u srpskoj književnosti. Pored Devetsto treće (1925), napisao je putopis Utisci iz Rusije (1928), roman Crvene magle (1922) i tri zbirke pripovedaka: Utuljena kandila (1922), Vitlo i druge priče (1924) i Pad sa građevine (1932).
Studija o dogadjajima koji su prethodili Majskom prevratu 1903. godina, kao i pregled dogadjaja u Srbiji nakon prevrata. İmamo uvid u memoare nekih učesnika, kao glavno pitanje nakon dogadjaja od 29. maja, a to je da li su zaverenici oslobodioci ili zločinci? Kako je trebalo da postupaju ako su prvo, a kako ako su drugo?
O ovom događaju sam znao one najosnovnije stvari sa časova istorije. Knjiga je zanimljiva i napisana objektivno tako da ne favorizuje nijednu stranu. Koga zanima da sazna nešto više o ovom događaju nek pročita ovu knjigu i takođe da nakon čitanja odsluša podkast epizodu o Crnoj Ruci na jutjub kanalu HistoryCast, meni je dopunila doživljaj o celoj temi.